Građanska akcija pozdravlja i podržava usvajanje Rezolucije o Srebrenici od strane parlamenta Republike Crne Gore i smatra da je ovaj postupak izuzetno važan kako za same građanke i građane Crne Gore, tako i za ceo region u procesu pomirenja.
Takođe, Građanska akcija smatra da je Crna Gora ovim činom dala dobar primer Republici Srbiji i osavetlila je jedini mogući put ka ponovnom uspostavljanju poverenja i saradnje između bivših jugoslovenskih republika.
Građanska akcija još jednom izražava svoj stav da je osuda ratnih zločinaca koji imaju imena i prezimena i osuda ratnih zločina jedini odgovoran i državnički stav, a da kukavičko zaklanjanje iza nacionalističke frazeologije, patetike i kvazipatriotizma predstavlja zapravo izdaju interesa građanki i građana Srbije i izdaju budućnosti zemlje.
Podsećamo:
"Glasovima opozicije i dijela vladajuće većine, crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o Srebrenici, uprkos protivljenju najjače vladajuće koalicije Demokratski front.
Rezoluciju o Srebrenici podržalo je 55 poslanika, 19 je bilo protiv a sedam uzdržanih u parlamentu koji broji 81 mjesto.
Ervin Ibrahimović, jedan od predlagača rezolucije, poslanik opozicione Bošnjačke stranke, rekao je tokom skupštinske rapsrave da je cilj Predloga rezolucije o Srebrenici suočavanje društva sa prošlošću i pomirenje naroda.
Ibrahimović je rekao da Predlog rezolucije, pored ostalog, podrazumijeva da parlament prizna da se u Srebrenici jula 1995. godine desio genocid u kom je ubijeno preko 8.000 Bošnjaka i to najoštrije osudi, kao i da se zabrani javno negiranje postojanja i umanjnja genocida, a 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve.
On je rekao da Predlog rezolucije uključuje afirmisanje mira i stabilnosti i poziva javne institucije da istraže ratne zločine tokom ratova na prostorima bivše SFRJ.
"Smatram da na osnovu pravosnažne presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde i na osnovu usvojenih rezolucija u Evropskom parlamentu i u Kongresu SAD-a, usvajanjem Rezolucije u ovom parlamentu Crna Gora će nedvosmisleno pokazati da joj je mjesto u društvu razvijenih demokratija", rekao je Ibrahimović.
On je ocijenio zabrinjavajućim dešavanja u posljednjih deset mjeseci, navodeći da je u tom periodu “pojačan stepen multietničke i multivjerske distance”, i poručio da će Rezolucija onemogućiti “da se zločinci kriju iza naroda", pozivajući poslanike da jasno kažu da se desio genocid u Srebrenici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović poručio je u Skupštini Crne Gore da je Srebrenica dokaz, kako se izrazio, monstruoznog zločina koji se desio u vremena kada se mislilo da smo na vrhuncu civilizacijske slobode i pravde, tehnološkog razvoja i kada su “mnogi pravednici putem satelita gledali kako jedan narod nestaje”.
"Ideologija zla koja je bila pokretač za počinjeni genocid da je i dalje prisutna i da ne krije da pojedinci i dalje pokušavaju predlozima, da recimo jedna ulica u crnogorskom gradu nosi naziv po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću”, rekao je i poručio da “zato moramo raskrstiti sa ovom idelogijom zarad budućih pokoljenja”.
On je ocijenio da i danas pojedini ideolozi zla vrše mentalne pripreme jednog dijela svojih sljedbenika “kako bi, u jednom trenutku, neki novi (Slobodan) Milošević, neki novi (Radovan) Karadžić, (Ratko) Mladić sa umišljajem i bez osjećaja krivice natjerali svoje podanike da nastave sa biološkim istrebljenjem Bošnjaka ili nekog drugog naroda”.
Poslanik vladajućeg Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović rekao je da Rezolucija o Srebrenici nije prošla na Odboru za ljudska prava i slobode, ni na Zakodavnom odboru, i poručio da DF neće glasati za njeno usvajanje.
„Ova rezolucija je provokacija i direktno je usmjerena protiv srpskog naroda“, smatra Vučurović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao da nije jasno čemu služi nova inicijativa opozicije u vezi sa Srebrenicom, „osim ako nije za raspirivanje i dizanje novih tenzija“.
“Srebrenica i drugi zločini nad Muslimanima, Srbima, Crnogorcima, Albancima, Hrvatima, jedna je od strašnih posljedica bezumne politike devedesetih”, rekao je Bogdanović, navodeći da se klanjao i da će se klanjati svim žrtvama, a nikad zločincima i onima koji te zločine oživljavaju za glas ili dva.
Poslanik Pokreta za promjene i Demokratskog fronta, Branko Radulović, rekao je tokom rasprave da “ako se morala otvoriti teška tema o Srebrenici, onda je trebalo otvoriti sve brojne Srebrenice koje su se desile u posljednjih 30 godina”.
“Hoću da glasam za rezoluciju u kojoj su sve Srebrenice koje su bile na ovim prostorima. Neću da glasam za političke stvari”, kazao je Radulović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković rekao je da saosjeća sa svim žrtvama koje su stradale na ovim prostorima, ali da “moramo da gledamo unaprijed i osudimo sve zločine”.
"Apsolutno ću uvijek dići ruku za to, pojedinačno (za Rezoluciju o Srebrenici) ne”, poručio je Joković, ocjenjujući da se zločini ne mogu osuđivati po broju žrtava. “Zločin je zločin pa bilo 100, ili deset hiljada žrtava”, naveo je Joković.
Poslanica koalicije Crno na bijelo (URA), Suada Zoronjić, poručila je da je rezolucija koju je ponudio BS “jednim dijelom jednostrana, jer nije prepoznala ulogu svojih koalicionih partnera (DPS)”.
“U ime Bošnjačkog naroda, kažem da sam 28. decembra glasala za ovakav predlog i da ću danas, i uvijek kada bude pitanje ovakve prirode, glasati za. Jer za mene dileme nema – u Srebrenici se desio genocid”, rekla je Zoronjić.
Poslanik Socijademokrata Ivan Brajović ocijenio je da za SD nema dileme da se u Srebrenici desio najstrašniji zločin poslije Drugog svjetskog rata i dodao da će glasati za usvajanje predloga.
Poslanica Socijademokratske partije Draginja Vukasanović Stanković kazala da je svako ko negira ili umanjuje zločin genocida mora znati da čini neoprostivi grijeh prema nevinim žrtvama.
“Danas negirati ili umanjivati genocid u Srebrenici, isto je što i umanjivati Holokaust ili Jasenovac. Oni koji u Ratku Mladiću vide samo Srbina najveći su neprijatelji srpskog naroda”, rekla je Vuksanović Stanković".