top of page
Search

Viktor Igo – MUŠKARAC I ŽENA

civicaction381

Muškarac je najuzvišenije stvorenje.

Žena je najdivniji ideal.


Bog je stvorio presto za muškarca;

Za ženu oltar.

Presto slavi;

Oltar sveti.


Muškarac je um.

Žena je srce.

Um stvara svetlost; srce proizvodi ljubav.

Svetlost oplođava;

Ljubav oživljava.


Muškarac je snažan zbog razuma.

Žena je nepobediva zahvaljujući suzama.

Razum ubeđuje;

Suze smiluju.


Muškarac je spreman za svako herojstvo.

Žena za sve patnje.

Herojstvo oplemenjuje;

Martirijum uzdiže.

Muškarac ima nadmoć.

Žena izbor.

Nadmoć znači sila;

Izbor predstavlja pravo.


Muškarac je genije.

Žena je anđeo.

Genije je neizmeriv;

Anđeo neopisiv.


Težnja muškarca je najviša slava.

Težnja žene je krajna vrlina.

Slava čini sve što je veličastveno;

Vrlina čini sve što je božanstveno.

Muškarac je kod.

Žena je jevanđelje.

Kod popravlja;

Jevanđelje usavršava.


Muškarac razmišlja.

Žena sanja.

Razmišljati znači imati u glavi larvu;

Sanjati znači imati na čelu aureolu.


Muškarac je okean.

Žena je jezero.

Okean sadrži biser koji kiti;

Jezero je pesma koja zadivljuje.


Muškarac je orao u letu.

Žena je slavuj što peva.

Leteti znači gospodariti prostorom;

Pevati znači osvajiti Dušu.


Muškarac je hram.

Žena je sakrarijum.

Pred hramom skidamo kapu;

Pred sakrarijumom klečimo.


Ukratko: muškarac je tamo gde se zemlja završava;

Žena, gde nebo počinje.


_________________



Viktor Igo rođen je 26. februara 1802. godine. Bio je ne samo veliki francuski pisac, već i predvodnik mnogih književnih i političkih generacija. Smatra se da je on začetnik i nosilac francuske romantičarske književnosti. Viktor Igo je je bio pesnik, romansijer i dramski pisac. Veoma je bio uključen u politički život svoje zemlje. Tradicionalna ljubav Francuske prema slobodi, snaga nacionalnog duha i veličina njene humanosti najpotpunije su se izrazile u delu ovog velikana.


Igo je rano stekao književnu slavu, koja ga je pratila sve vreme njegovog dugog života. U petnaestoj godini njegove stihove zapažaju i pohvaljuju najviši članovi Francuske akademije, a već u osamnaestoj biva primljen za člana Akademije u Tuluzu. Njegova slava stalno raste i on, od ugledanja na na velika imena francuskog klasicizma, prelazi na originalno književno stvaranje. Igo tada istupa kao otvoreni pristalica novih, romantičarskih strujanja u književnosti. Čuveni predgovor drami Kromvel smatra se manifestom romantizma. U njemu Igo zahteva da nova književnost bude osećajna, a ne racionalna, da deluje snagom reči i osećanja, a ne propisanom formom i ukočenom konstrukcijom. Pisci klasičari su reagovali vatreno i oholo, ali romantičarska književna reč već je bila prodrla u život i zatalasala mlade književne generacije.


Slavni pisac je ostao veran svojim idejama do kraja života. Takav je bio i posle povratka u Francusku, kada se pariski proleterijat 1871. godine obračunao sa buržoazijom i rojalistima. On se humano zalagao za pohvatane revolucionare nakon poraza Pariske komune. I u kasnim godinama života Igo je bio aktivan u književnom radu, stvarao nova dela i postao idol celog francuskog naroda.


U takvoj slavi je i umro, u dubokoj starosti, 22. maja 1885. godine.

 
 
 

Comments


Post: Blog2_Post

Subscribe Form

Thanks for submitting!

©2020 by Građanska akcija. Proudly created with Wix.com

bottom of page